Istraživačka skupina Tehničkog fakulteta u Rijeci, koja radi na Moj ZABA Start projektu razvoja rehabilitacijskog uređaja, je 18. lipnja 2018. godine imala priliku posjetiti Sveučilišni rehabilitacijski institut (URI – Univerzitetni rehabilitacijski inštitut) Republike Slovenije u Ljubljani. U suradnji s prof. dr. sc. Teom Schnurrer Luke Vrbanić s Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka i njenim suradnicima smo tako imali prigodu uspostaviti kontakt sa slovenskim kolegicama i kolegama, prezentirati naš dosadašnji rad na razvoju rehabilitacijskog uređaja za gornje ekstremitete, upoznati se s impresivnim radom URI-ja, s komercijalnim uređajima koje oni koriste, s učinkovitim protokolima rehabilitacije ali i problemima s kojima se susreću i sl. Dogovorena je daljnja razmjena mišljenja i iskustava koja će zasigurno doprinijeti našem radu na ovom području.

U Centru za mikro- i nanoznnaosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci su tehnologijom 3D tiska dobivene prve komponente ramenog zgloba s nosačima motora, zupčanici i vratila. Te će komponenete omogućiti utvrđivanje mehaničkih svojstava te kontrolu kvalitete otisnutih uzoraka.

U Centru za mikro- i nanoznanost i tehnologiju Sveučilišta u Rijeci su na uređaju za 3D tisak Stratasys Fortus 250 mc izvedeni testni uzorci koji su omogućili utvrđivanje mehaničkih karakteristika polimernog materijala ABS koji se koristi u izradi pasivnih mehaničkih komponenti rehabilitacijskog uređaja. Testni uzorci otisnuti su prema međunarodnom standardu za ispitivanje polimera dok je ispitivanje izvršeno na kidalici Shimadzu.

Aktivan rad na projektu razvoja visokotehnološkog mehatroničkog rehabilitacijskog uređaja nastavlja se razvojem konstrukcije cijelog uređaja koja je, kako je vidljivo, već daleko poodmakla. U tome nam je i dalje značajna podrška ZABA-a koja slijedi i naš napredak na svojim mrežnim stranicama:

Moj ZABA start: Mehatronički uređaj za rehabilitaciju ruku

Provedene analize i razmatranja omogućile su određivanje potrebnih sila, momenata i kuteva pa time i narudžbu komponenti koje će to omogućiti (tj. pokretača i osjetnika). Dijelovi su ubrzo uspješno isporučeni na našu adresu.

Nakon provedene kinematičke analize, izradili smo, zahvaljujući i pomoći kolegica prof. dr. sc. Senke Maćešić i prof. dr. sc. Nelide Črnjarić-Žic, matematički model koji omogućava izračun kuteva gibanja pojedinih stupnjeva slobode te njihovu ovisnost o putanji gibanja ruke u prostoru. Pritom smo koristili pristup “inverzne kinematike”. Dobiveni matematički izrazi omogućit će ostvarenje istovremenog i koordiniranog upravljanja sa svih sedam motora potrebnih za funkciju mehatroničkkog uređaja za rehabilitaciju pacijenata.

Prvi korak pri ostvarenju uređaja za rehabilitaciju je provođenje analize karakteristika (posebice nedostataka) postojećih komercijalno dostupnih uređaja.
Ta nam je aktivnost omogućila rad na matematičkom opisu kinematike gibanja ruke. Paraleleno s time smo proučili i anatomiju ruke.
Kreiran je tako u programskom okruženju Matlab pojednostavljeni matematički model po kojem je izrađen “oblak točaka” koji predstavlja radni prostor ljudske ruke.
Cilj svih tih aktivnosti je da s mehatroničkim uređajem za rehabilitaciju obuhvatimo što veći dio radnog prostora ruke te time osiguramo funkcinalnost uređaja.